Svjetska zdravstvena organizacija od 1950. godine obilježava Svjetski dan zdravlja kao dan podizanja svijesti o određenoj zdravstvenoj temi koja je u tom trenutku obilježena kao prioritetna i zahtijeva pojačane napore.

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježava se pod sloganom „Naš planet, naše zdravlje“ kojim se želi podići svijest o utjecaju zdravog okoliša na dobrobit i zdravlje ljudi:

Posljedice pandemije, globalnog onečišćenja i povećanja kroničnih nezaraznih bolesti usmjerili su pozornost na hitne postupke za očuvanje zdravlja ljudi i planeta.

Naše političke, društvene i komercijalne odluke pokreću globalnu krizu. Onečišćeni zrak koji udiše preko 90 % ljudi, globalno zagrijavanje i poplave pogoduju razvoju zaraznih bolesti. Neracionalno upravljanje vodom i nedostatak higijenskih uvjeta onemogućuju poboljšanje životnih uvjeta. Proizvodnja i konzumacija duhana doprinosi globalnoj emisiji stakleničkih plinova, a svojom bionerazgradivošću utječe na vodene ekosustave. Promet i buka, proizvodnja visoko prerađene, nezdrave hrane i ne-ekološka poljoprivredna praksa povećavaju mogućnost od nastanka kroničnih nezaraznih bolesti.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije poručuju kako se aktivnosti vezane uz ovogodišnju temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju odnositi samo na dan 7. travnja, već bi se o njima trebalo voditi računa tijekom cijele godine. Koliko brinemo o našem okolišu, toliko brinemo o našem zdravlju.

Da bi se postigla temeljna svrha javnog zdravstva, očuvanje i unapređenje zdravlja populacije, nužni su između ostalog i kvalitetni podaci. Zbog potrebe unapređenja podataka o pobolu stanovništva HZJZ se uključio u EU projekt: Morbidity Statistics. Cilj projekta je utvrditi pojavnost određenih stanja i bolesti, zadanih od strane Europske komisije. Uz Hrvatsku, u projektu su sudjelovale sljedeće zemlje: Belgija, Njemačka, Finska, Francuska, Mađarska, Litva, Malta, Nizozemska i Poljska. Rezultate projekta HZJZ je objavio u publikaciji „Morbidity Statistics – podaci za Hrvatsku“ koju povodom Svjetskog dana zdravlja prvi puta javno prezentiramo:

• Gotovo trećina ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od hipertenzije dok je taj udio znatno veći kod starije populacije: kod 8 od 10 osoba starijih od 65 godina zabilježena je neka od bolesti iz tih skupina dijagnoza.
• Kronične plućne bolesti su također veliko zdravstveno opterećenje za stariju populaciju: 1 od 10 osoba starijih od 65 godina boluje od kroničnih plućnih bolesti.
• Ovo istraživanje je još jednom dokazalo i veliku zastupljenosti šećerne bolesti među populacijom: gotovo 10% ukupnog stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijom od 65 godina njih čak četvrtina.Ova publikacija je početak sustavnog dobivanja podataka o učestalosti vodećih javno-zdravstvenih problema u RH temeljem broja oboljelih osoba, a ne samo, kao što je do sada bilo, korištenja zdravstvene zaštite. To predstavlja veliki kvalitativni iskorak u nacionalnoj zdravstvenoj statistici.